Poljoprivreda se prvi put razvila prije 10.000 godina i od vremena prvih kultura prošla kroz značajan razvoj. Dokazi sugeriraju kako se u Plodnom polumjesecu na Bliskom istoku prvi put sijale i žele biljke koje su prije toga bile prikupljane u divljini. Vjeruje se da su se slične tehnike nezavisno razvile i u sjevernoj i južnoj Kini, afričkom Sahelu, Novoj Gvineji te Amerikama. Poljoprivredne tehnike kao navodnjavanje, plodored, gnojivo i pesticidi su se davno razvile, ali su tek u posljednja dva vijeka zabilježile značajan napredak. Haber-Boschova metoda za sintezu amonijum nitrata je, pak, omogućila da se prinosi različitih poljoprivrednih kultura premaše dotadašnja ograničenja.
U 20. vijeku je poljoprivredu karakterizirala povećana produktivnost, zamjena ljudskog rada sa sintetičkim gnojivom i pesticidima, selektivan uzgoj i mehanizacija. Razvoj poljoprivrede u najnovijem dobu je, pak, vezan uz politička pitanja kao što su zagađenje voda, biogoriva, genetski modificirani organizmi, carinske tarife i poljoprivredne subvencije. U posljednje vrijeme se u razvijenim zemljama Zapada bilježi sve snažniji pokret za odbacivanje mehanizirane poljoprivrede te "povratak prirodi" u obliku organske poljoprivrede.