Hrizip

Ovo je članak o filozofu. Za ostale osobe po imenu Hrizip, vidi Hrizip (razvrstavanje).

Hrizip iz Solija
Antička filozofija
Zapadna filozofija
Djelomična mramorna bista Hrizipa, rimska kopija helenističkog originala, Louvre
Rođenje	cca. 280. pne. Soli
Smrt	c. 207. pne. Atena
Filozofija
Škola/Tradicija	Stoicizam
Glavni interesi	Logika, fizika, etika
Znamenite ideje
formulacija stoicizma u sistem
Inspiracija
Od Zenon iz Kitijuma, Kleant
Na cijela stoička škola

Hrizip iz Solija (starogrčki: Χρύσιππος ὁ Σολεύς, Chrysippos ho Soleus, oko 280 – oko 207. pne.)^{[n 1]} bio je starogrčki stoički filozof. Rođen je u Soliju, u Kilikiji, ali se kao mladić preselio u Atenu, gde je postao Kleantov učenik u stoičkoj školi. Kada je Klant umro, oko 230. pne., Hrizip ga je naslijedio kao treći po redu vođa te škole. Bio je poznat kao izuzetno plodan pisac, te je u svojim radovima proširio temeljna učenja Zenona iz Kitija, osnivača škole. Zbog toga se smatra drugim ocem stoicizma, i jednim od najzaslužnijih za to da je upravo stoicizam nekoliko vijekova bio među najuticajnijim filozofskim pokretima grčko-rimskog svijeta.^[1]

Hrizip se uspješno bavio logikom, teorijom spoznaje, etikom i fizikom. Stvorio je izvorni sustav propozicijske logike kako bi bolje razumio djelovanje svemira i ulogu čovječanstva u njemu. Držao se determinističkog pogleda na sudbinu, ali je unatoč tome dopuštao osobnu slobodu u mislima i akcijama. Etika, smatrao je, ovisi o razumijevanju prirode svemira i podučavao je terapiju istrebljenja neposlušnih strasti koje potištuju i slamaju dušu. Potaknuo je uspjeh stoicizma kao jednog od najutjecajnijih filozofskih pokreta tijekom idućih stoljeća u grčkom i rimskom svijetu.

Od njegovih pisanih djela, sačuvani su samo fragmenti. Nedavno su među papirusima u Herkulaneju otkriveni odlomci nekih njegovih djela.^[2]

Greška u referenci: Oznake <ref> postoje za skupinu imenovanu kao "n", ali nema pripadajuće oznake <references group="n"/>

1. ↑ Dorandi 1999: str. 40
2. ↑ "Prvo od dva ili tri djelomično sačuvana Hrizipova djela jesu njegova Logička pitanja, sadržana u PHerc. 307 ... Drugo djelo je O proviđenju, sačuvano in PHerc 1038 i 1421 ... A treće djelo, najvjerojatnije Hrizipovo, sačuvano je u PHerc. 1020"; Fitzgerald 2004: str. 11