Republika Irak (ar) جمهورية العـراق (DŽumhurijat al-Irak) | |
---|---|
Geslo: Alahu Akbar arap. الله أكبر | |
Himna: "Mavtini" | |
Glavni grad | Bagdad |
Službeni jezici | arapski, kurdski |
Etničke skupine | Arapi, Kurdi, Asirci, Perzijanci, Armenci, dr. |
Religija | islam (šijitizam i sunizam) |
Demonim(i) | Iračanin |
Vlada | Federativna parlamentarna republika |
Fuad Masum | |
• Premijer | Haider al-Abadi |
Legislatura | Parlament |
Nezavisnost (od UK) | |
3. 10. 1932. | |
• Republika | 14. 7. 1958. |
• Ustav (najnoviji) | 1. 4. 2005. |
Površina | |
• Ukupna | 437,072 km2 (59.) |
• Vode (%) | 1,1 |
Stanovništvo | |
• Popis iz 2014. | 36,004.552 (36.) |
• Gustoća | 82,7 /km2 (125.) |
BDP (PPP) | procjena za 2012. |
• Ukupno | 242,5 milijardi USD |
• Per capita | 7100 USD |
BDP (nominalni) | procjena za 2013. |
• Ukupno | 229,33 milijardi USD |
• Per capita | 6900 USD |
HDI (2013.) | 0.642 srednji |
Valuta | dinar (IQD) |
Vremenska zona | UTC+3 (AST) |
• Ljeti (DST) | UTC+3 (nekorištena) |
Format datuma | dd/mm/gggg |
Pozivni broj | +964 |
Veb-domena | .iq |
Irak je država u jugozapadnoj Aziji. Obuhvata područje Mezopotamije između rijeka Eufrat i Tigris i susjedna planinska i pustinjska područja. Na jugoistoku kratkom obalom (58 km) izlazi na Perzijski zaliv. Na jugu graniči s Kuvajtom i Saudijskom Arabijom, na zapadu s Jordanom i Sirijom, na sjeveru s Turskom i na sjeveru i istoku s Iranom. Irak je poznat po grčkom toponimu "Mezopotamija" (što znači: zemlja između rijeka) i dom je najranijih civilizacija koje sežu još od 6. milenija p.n.e. Regija koja se nalazi između rijeka Tigris i Eufrat se često naziva kolijevka civilizacije i mjesto gdje je nastalo prvo pismo. U različitim periodima u svojoj historiji, Irak je bio centar autohtonih carstava: Akadijskog, Sumerskog, Asirskog i Babilonskog carstva. Također je bio dio Medijskog, Ahemenidskog, Grčkog, Partskog, Sasanidskog, Rimskog, Rašidunskog, Mongolskog, Osmanskog carstva i dr. Pod britanskom kontrolom se našao kao rezultat mandata Lige naroda.[1] U Iraku se nalaze dva najsvetija mjesta šiizma: Nadžaf i Kerbala.[2]