Jezero

Za ostala značenja, vidi Jezero (razvrstavanje).

Jezero je vodom ispunjena prirodna depresija na kopnu, koja nema neposredne veze s morem. Većina jezera su slatkovodna i smještena su na sjevernoj polutki na višim širinama. Umjetna su jezera akumulacijski bazeni hidrocentrala, ribnjaci i dr. Dijelovi mora odijeljeni od kopna pješčanim sprudovima nisu jezera. Velika jezera ponekad se nazivaju "unutrašnjim morima" (Kaspijsko i Crno more) a malena se mora ponekad nazivaju jezerima.

Termin jezero također se koristi za opisivanje prirodnih obilježja poput Jezera Eyre koje je većinu vremena suho ali se napuni tokom sezonskih uvjeta obilnih kiša. Mnoga su jezera umjetna pa se stvaraju za hidroelektričnu opskrbu strujom, rekreaciju (plivanje, daskanje na vjetru,...), opskrbu vodom, itd.

Finska je poznata kao Zemlja tisuću jezera, a Minnesota kao Zemlja deset tisuća jezera. Velika jezera Sjeverne Amerike podrijetlom su iz ledenog doba. Preko 60% svjetskih jezera nalazi se u Kanadi pretežito zato jer zemljom dominira neulančani sustav otjecanja.

Po postanku jezera se dijele na: tektonska u tektonskim depresijama (Mrtvo more, istočnoafrička jezera, Bajkalsko; Ohridsko i dr.); vulkanska u kraterima vulkana (Trasimeno u Italiji); glacijalna (ledenjačka) u depresijama zagaćenim morenama (Ladoga, Onega, Lago Maggiore, Lago di Como, Bledsko jezero i dr.); krška u kršu (Plitvička jezera) i reliktna jezera, koja su preostala od nekadašnjih većih jezera ili mora i mrtvi riječni rukavi.

Jezera su važna za privredu i promet (Jezera u Sjevernoj Americi, Kaspijsko jezero); dobivaju se soli (Mrtvo more); neka su bogata ribom, služe za snabdijevanje vodom (Vransko jezero na Cresu) i reguliranje vodostaja na rijekama.