John Locke | |
---|---|
Filozofija 17. vijeka (Moderna filozofija) | |
Zapadna filozofija | |
Rođenje | 29. august 1632. Wrington, Somerset, Engleska |
Smrt | 28. 10. 1704. (dob: 72) Essex, Engleska |
Filozofija | |
Škola/Tradicija | Britanski empiricizam, društveni ugovor, prirodno pravo |
Glavni interesi | metafizika, epistemologija, politička filozofija, filozofija uma, obrazovanje |
Znamenite ideje | |
Tabula rasa, "vlast s pristankom onih kojima se vlada"; stanje prirode; prava na život, slobodu i vlasništvo | |
Inspiracija | |
Na
| |
Potpis | |
John Locke (Wrigton kraj Bristola, 29. kolovoza 1632. – Oates, 28. listopada 1704) je engleski filozof i empirist i učesnik u engleskoj transatlantskoj trgovini robljem.
Studirao je filozofiju i medicinu. Nakon kraćeg predavanja u Oxfordu, aktivno se angažirao u politici. To je bilo s promjenljivim uspjehom, budući da je u to vrijeme u Engleskoj bilo više političkih prevrata i preokreta. Zbog političkih razloga neko je vrijeme živio u Francuskoj i u Nizozemskoj.
John Locke je bio glavni engleski predstavnik empirizma. On je osnivač spoznajne teorije i on smješta iskustvo, ili ideje osjeta i reflekse, u osnovu ljudskog razuma. Locke smatra da svo znanje potječe iz iskustva, jer je naša duša po rođenju "tabula rasa" (prazna ploča). Pošto ukida bilo kakav prostor za "urođene ideje" u osnovama znanja, može se reći da je u tom smislu anti-racionalistički. Međutim, Locke govori da postoji mogućnost spoznaje da nam neke od naših ideja pružaju odgovarajuću predstavu svijeta koji nas okružuje.
John Locke je imao veliki utjecaj na razvoj političke filozofije. Njegove ideje su bile temelj za koncepte američkog zakona i organizacije vlasti. Lockova epistemologija i filozofija imala je veliki uticaj i na period prosvjetiteljstva.