Кыргыз Республикасы (Kyrgyz Respublikasy) Кыргызская республика (Kyrgyzskaja respublika) Kirgiska Republika | |
---|---|
Himna: "Nacionalna himna Kirgiske Republike" | |
Glavni grad | Biškek |
Službeni jezici | kirgiski i ruski |
Leaders | |
Sadyr Japarov (Садыр Жапаров) | |
• Premijer | Akylbek Japarov (Акылбек Жапаров) |
Utemeljenje | Od Sovjetskog Saveza 31. kolovoza 1991. |
Površina | |
• Vode (%) | 3,6 |
Stanovništvo | |
• Popis iz 2005 | 5.146.281 (111.) |
• Gustoća | 26 /km2 |
Valuta | som |
Vremenska zona | +5 |
Pozivni broj | +996 |
ISO 3166 kod | [[ISO 3166-2:Šablon:ISO 3166 kod|Šablon:ISO 3166 kod]] |
Veb-domena | .kg |
Kirgistan ili Kirgizija, službeno Kirgiska Republika je država u središnjoj Aziji. Graniči na sjeveru s Kazahstanom, na jugu i istoku s Kinom, na jugu s Tadžikistanom te na zapadu s Uzbekistanom.
Veći dio Kirgistana zauzima planinski lanac Tien Šan i njegovi ogranci. U njemu se, na krajnjem istoku zemlje, nalazi i najviši vrh, Džengiš čokusu (Vrh pobjede, 7.439 m). Na istoku je i najveće kirgisko jezero Ysyk-Köl. Na jugu zemlje se nalaze ogranci planinskog lanca Pamira. Većina stanovništva koncentrirana je u planinskim kotlinama i pograničnim područjima koja se nastavljaju na nizine i prigorja u susjednim državama.
Oko 70% stanovništva čine Kirgizi čiji jezik, vrlo srodan kazaškom, pripada turkijskoj skupini i koji su tradicionalno muslimani – suniti. U Kirgistanu žive i Uzbeci (oko 14,5%) i Rusi (oko 9%).
Raspad Sovjetskog Saveza teško je pogodio kirgistansko gospodarstvo. Glavni sektori su poljoprivreda i rudarstvo. Izvozi se i električna energija proizvedena u hidroelektranama. U 1999. BDP per capita iznosio je 2.300 USD mjereno po PPP-u.
Nakon parlamentarnih izbora u veljači i ožujku 2005. koje su inozemni promatrači ocijenili nezadovoljavajućima te brojnih protestnih akcija po modelu ukrajinske Narančaste revolucije oporbene snage iz južnog dijela zemlje preuzele su vlast, a dotadašnji predsjednik Askar Akajev napustio je zemlju.