Ovaj članak je dio serije: Oružane snage Drevnog Rima | |||
Strukturna historija | |||
Rimska vojska (Tipovi jedinica i činovi, legije, pomoćne snage, Generali, Limitanei, Comitatenses) | |||
Rimska mornarica (Flote, Admirali) | |||
Historija pohoda | |||
Popis ratova i bitaka | |||
Odlikovanja i kazne | |||
Tehnološka historija | |||
Vojno inženjerstvo (castra, Opsadne sprave, Lukovi, Ceste/putevi) | |||
Osobna oprema | |||
Politička historija | |||
Strategija i taktika | |||
Pješadijske taktike | |||
Granice i fortifikacije (limes, Hadrijanov zid) |
Kohorta je u vrijeme Antičkog Rima bila vojna jedinica koja je funkcionirala kao dio legije. U sastavu jedne kohorte obično je bilo oko 480 legionara uključujući i šest centuriona kao komandire šest centurija koje su činile jednu kohortu. Veličina jedne centurije iznosila je 80 ljudi. U jednoj legiji bilo je deset kohorti a prva je bila dvostruko veća od ostalih devet, odnosno, broj legionara u prvoj kohorti iznosio je oko 900.
Sama riječ potiče od latinske riječi cohors (dvorište) koja je prvobitno označavala zatvoren prostor, zabran (za životinje) a kasnije poprimila i druga značenja: "tjelohranitelj", "gospodstvo" itd.