Legalizam (filozofija)

U drevnoj Kini legalizam (kineski: 法家; Hanyu Pinyin: Fǎjiā; Wade-Giles: Fa-chia; doslovno "Pravna škola") je bila jedna od četiri glavne filozofske škole u periodu Proljeća Jeseni i periodu Zaraćenih država (ostala tri su bili konfucijanstvo, daoizam i mohizam). Taj period (od 770. do 221. pne.) je karakteriziralo veliko kulturno intelektualno vrenje u Kini, koje je proizvelo Sto škola mišljenja. U Kini je pod vodstvom Li Sija njegova vrsta legalizma postala dominantnom ideologijom. Neki naučnici vjeruju kako je Li Sijev oblik legalizma bio jedna od najranijih totalitarnih ideologija.^[1] Legalizam je također značajan po tome što je bio prvenstveno pragmatična politička filozofija koja se nije bavila "višim" i "dubljim" pitanjima kao što su priroda i smisao života.^[2] Karakteristična je i po maksimama kao "kada se mijenja epoha, legalizam je čin poštovanja svih zakona", a esencijalno načelo mu je jurisprudencija. "Legalizam" se podrazumijavo kao "politička filozofija koja promiče štovanje zakona", i kao takva se razlikovala od zapadnjačkog pojma legalizma. Najpoznatiji zagovornik legalizma Han Fei (韓非) vjerovao je da vladar mora vladati svojim podanicima na osnovu tri načela:

1. Fa (kineski: 法; pinyin: fǎ; doslovno "zakon ili načelo"): Zakoni moraju biti pisani i objavljeni. Sve osobe pod vladarom su jednake pred zakonom. Zakoni moraju nagraditi one koji ih poštuju i kazniti one koji ih pokušaju prekršiti. Tako se garantira da će sve akcije biti predvidljive. Uz to, važno je da državom upravlja pravni sistem, a ne vladar. Ako se zakoni uspješno primjenjuju, čak će i slab vladar biti jak.
2. Shu (kineski: 術; pinyin: shù; doslovno "metoda, taktika ili umijeće"): Vladar mora koristi posebne taktike i "tajne" kako nitko drugi ne bi preuzeo nadzor nad državom. Posebno je bitno da nitko ne može shvatiti vladarove motive, i tako nitko ne može znati kakvim postupanjem može napredovati pod njegovom vladavinom, s izuzetkom poštovanja 法 ili zakona.
3. Shi (kineski: 勢; pinyin: shì; doslovno "legitimitet, vlast ili karizma"): Pozicija vladara, a ne sam vladar, drži vlast. Stoga je za pravog vladara nužno analizirati trendove, kontekst i činjenice.

Ovaj članak sadrži kineski tekst. Bez pravilne podrške za renderiranje, možete vidjeti upitnike, kvadrate i druge simbole umjesto kineskih znakova.

1. ↑ Chinese Legalism: Ancient Roots of Eastern Totalitarianism. World Future Fund
2. ↑ „Legalism”. philtar.ucsm.ac.uk. Pristupljeno 28. 06. 2008.