Makedonska dinastija

Makedonska dinastija je naziv za dinastiju careva koja je vladala Istočnim Rimskim (Bizantskim) Carstvom od 867. do 1056. godine, odnosno nakon Amorijanske dinastije. Taj period bizantske historije karakterizira teritorijalna ekspanzija, odnosno najveći opseg teritorija Carstva nakon muslimanskih osvajanja; u kulturnom smislu ga je karakterizirao procvat književnosti i umjetnosti zbog čega se taj period ponekad naziva Makedonska renesansa. Dinastija je ime dobila po svom osnivaču Vasiliju I, odnosno tome što je bio rodom iz teme Makedonije.. S obzirom da je Vasilije porijeklom bio i Armenac[1], neki od historičara koriste i izraz Armenska dinastija.[2]

  1. Peter Charanis.Studies on the demography of the Byzantine empire: collected studies Variorum Reprints, 1972 p223(360):"Thus, every emperor who sat on the Byzantine throne the accession of Basil I to the death of Basil II (867—1025) was of Armenian or partially Armenian origin. But besides the emperors there were many others among the military and political leaders of Byzantine during this period who were Armenians or of Armenian descent"
  2. Chahin, Mack. The Kingdom of Armenia: A History. London: RoutledgeCurzon, 2001, p. 232 ISBN 0-7007-1452-9

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Tubidy