Back Breinvliesontsteking Afrikaans Meningitis ALS ማጅራት ገትር Amharic Meninchitis AN التهاب السحايا Arabic التهاب السحايا ARZ Meninxitis AST Meningit Azerbaijani مئننژیت AZB Meningits BAT-SMG
| Meningitis | |
|---|---|
 | |
| Moždane opne centralnog nervnog sistema | |
| Specijalnost | Infektologija Neurologija |
| Simptomi | vrućica, glavobolja, ukočenost vrata |
| Komplikacije | gluhoća, epilepsija, hidrocefalus, kognitivni deficiti |
| Uzroci | virusni, bakterijski, drugi |
| Dijagnostički metod | Lumbalna punkcija |
| Slična oboljenja | Encefalitis, tumor na mozgu, lupus, Lajmska bolest, napadaji, neuroleptički maligni sindrom, naegleriasis |
| Prevencija | Cijepljenje |
| Lekovi | Antibiotici, antivirusna sredstva, steroidi |
| Frekvencija | 10,6 milijuna (2017.) |
| Smrtnost | 288 000 (2017.) |
| Klasifikacija i eksterni resursi | |
| ICD-10 | G00–G03
|
| ICD-9 | 320–322 |
| DiseasesDB | 22543 |
| MedlinePlus | 000680 |
| eMedicine | med/2613 emerg/309 emerg/390 |
| MeSH | D008581 |
Meningitis je upala zaštitnih ovojnica koje obavijaju mozak i leđnu moždinu, a koje poznajemo i kao moždane ovojnice.[1] Upalu mogu prouzročiti infekcije virusima, bakterijama ili drugim mikroorganizmima, rjeđe i lijekovima.[2] Meningitis je bolest koja može ugroziti život, jer je upala u blizini mozga i leđne moždine pa se stoga to stanje smatra hitnim slučajem.[1][3]
Najčešći simptomi meningitisa su glavobolja i ukočenost vrata koji su povezani s groznicom, smetenošću ili promijenjenim stanjem svijesti, povraćanjem te preosjetljivosti na svjetlost (fotofobija) i glasne zvukove (fonofobija). Djeca često pokazuju samo nespicifične simptome kao što su razdražljivost i mamurluk. Ukoliko se pojavi i osip može se raditi o posebnom uzroku meningitisa. Meningitis uzrokovan meningokoknom bakterijom može, na primjer, pratiti karakterističan osip.[1][4]
Punkcija likvora dijagnosticira ili isključuje meningitis. Igla se ubode u kanal kralježnice kako bi se izvukao uzorak cerebrospinalne tekućine (CSF), koja okružuje mozak i leđnu moždinu. Cerebrospinalna tekućina se ispituje u laboratoriju.[3] Prvi korak u liječenju akutnog meningitisa je neposredna primjena antibiotika i, ponekad, antivirusnih lijekova. Kortikosteroidi se također mogu primijeniti kako bi se izbjeglo širenje upale.[3][4] Meningitis može dovesti do ozbiljnih dugotrajnih posljedica kao što su gluhoća, epilepsija, hidrocefalus i smanjene umne sposobnosti. To se ponajprije dešava, ako se bolest odmah ne liječi.[1][4] Neki oblici meningitisa (posebno onih povezanih s meningokokom, hemophilusom influenzae tipa B, pneumokokom ili virusom zaušnjaka, infekcijama mogu se spriječiti imunizacijom.[1]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Sáez-Llorens X, McCracken GH (June 2003). „Bacterial meningitis in children”. Lancet svezak 361 (broj 9375): str. 2139.–2148.. DOI:10.1016/S0140-6736(03)13693-8. PMID 12826449.
- ↑ Ginsberg L (March 2004). „Difficult and recurrent meningitis”. Journal of Neurology, Neurosurgery, and Psychiatry svezak 75 dodatak 1 (broj 90001): str. S16.–S21.. DOI:10.1136/jnnp.2003.034272. PMC 1765649. PMID 14978146.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 Tunkel AR, Hartman BJ, Kaplan SL i dr.. (November 2004). „Practice guidelines for the management of bacterial meningitis”. Clinical Infectious Diseases svezak 39 (broj 9): str. 1267.–1284.. DOI:10.1086/425368. PMID 15494903.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 van de Beek D, de Gans J, Tunkel AR, Wijdicks EF (November 2006). „Community-acquired bacterial meningitis in adults”. The New England Journal of Medicine svezak 354 (broj 1): str. 44.–53.. DOI:10.1056/NEJMra052116. PMID 16394301.