Neolit |
---|
↑ Mezolit |
poljopriveda, uzgoj životinja |
↓Bronzano doba |
Neolitik je mlađe kameno doba. Ime dobiva od grčkih riječi neos = nov i lithos = kamen.
Osnovna obilježja neolitika su razvoj zemljoradničke i stočarske privrede, pojava stalnih ruralnih i protourbanih naselja tj. prijelaz na sjedilački način života, te proizvodnja keramičkog posuđa i drugih predmeta od pečene gline. Kameno se oruđe oružje i dalje proizvodi (sve do u brončano doba), a javljaju se tehnike glačanja i poliranja. Umjetnost se ogleda u ukrašavanju keramičkih posuda, figuralne plastike i različitih kultnih predmeta.
Neolitik se nije ravnomjerno pojavljivao u svim krajevima svijeta niti na europskome tlu. Negdje nastaje postupnim razvojem, negdje kao posljedica naglog lokalnog preobražaja, a u neka područja stiže seobom nove populacije. Radi se o dugotrajnom procesu koji se odvijao između 12. i 6. tisućljeća prije Krista. Britanski prapovijesničar Gordon Childe uveo je u znanost pojam neolitičke revolucije, prve revolucije u povijesti ljudskog roda koja ima društveno-gospodarski karakter.
Neolitičke se promjene nisu svuda odvijale istovremeno. Novosti se pojavljuju prije što bliže idemo prema JI, Grčkoj i Maloj Aziji, tj. bliže žarištima - pokretačima društvenih tokova. Teorija o plodnom polumjesecu zasniva se na činjenici da su prvi koraci u proizvodnji načinjeni u prostoru koji čini široki luk što se pruža visoravnima (ne dolinama) od Levanta preko Male Azije do iračkog Kurdistana, južno od Kaspijskog jezera, a ovija se oko velikih pustinjskih prostranstava (Arapska, Sirijska, Iranska pustinja). Pravo poljodjelstvo počinje, dakle, neovisno u različitim dijelovima svijeta, u različita vremena, s uzgojem različitih biljaka (Plodni polumjesec - pšenica, ječam, mahunarke oko 8000. g. pne.; Azija - riža, proso oko 6000. g. pne.; Srednja Amerika - kukuruz, grah, krumpir u 7. tis. pne.)