Neolit

Neolit
Ova kutijica: pogledaj  razgovor  uredi
Mezolit

Predkeramički neolit A

Predkeramički neolit B

Keramički neolit

Levant
Tell Halaf
Ubaidski period
Evropa
Linearna keramika
Kultura Vinče
Kina
Južna Azija
Mehrgarh
Amerike

Kalkolit

Uručki period
Kultura Yamna
Corded Ware
Mezoamerika

poljopriveda, uzgoj životinja
keramika, metalurgija, kotač
cirkularni jarci, hendževis megaliti
Neolitska religija

Bronzano doba
Područje Plodnog polumjese, oko 7500 p.n.e, sa glavnim arheološkim nalazištima Predkeramičkog neolita . Područje Mesopotamije još nije bilo naseljeno ljudima
Širenje Neolita u Evropu. - 1.Teorija autohtonisti (kontinuiteta) - mezolitske lokalne zajednice svojim postupnim razvojem prelaze u Neolit (domesticiranje životinja, kultiviranje biljaka). [1]2.Teorija difuzije - Postupno demografsko širenje, Preseljavanje čitavih zajednica, Selektivna kolonizacija brzim skokovima, Infiltracija manjih skupina ljudi, Granični dodiri, Trgovina. [2]
Grupa neolitskih artefakata, uključujući ogrlice, vrškove sjekira, dlijeta i oruđe za poliranje

Neolitik je mlađe kameno doba. Ime dobiva od grčkih riječi neos = nov i lithos = kamen.

Osnovna obilježja neolitika su razvoj zemljoradničke i stočarske privrede, pojava stalnih ruralnih i protourbanih naselja tj. prijelaz na sjedilački način života, te proizvodnja keramičkog posuđa i drugih predmeta od pečene gline. Kameno se oruđe oružje i dalje proizvodi (sve do u brončano doba), a javljaju se tehnike glačanja i poliranja. Umjetnost se ogleda u ukrašavanju keramičkih posuda, figuralne plastike i različitih kultnih predmeta.

Neolitik se nije ravnomjerno pojavljivao u svim krajevima svijeta niti na europskome tlu. Negdje nastaje postupnim razvojem, negdje kao posljedica naglog lokalnog preobražaja, a u neka područja stiže seobom nove populacije. Radi se o dugotrajnom procesu koji se odvijao između 12. i 6. tisućljeća prije Krista. Britanski prapovijesničar Gordon Childe uveo je u znanost pojam neolitičke revolucije, prve revolucije u povijesti ljudskog roda koja ima društveno-gospodarski karakter.

Neolitičke se promjene nisu svuda odvijale istovremeno. Novosti se pojavljuju prije što bliže idemo prema JI, Grčkoj i Maloj Aziji, tj. bliže žarištima - pokretačima društvenih tokova. Teorija o plodnom polumjesecu zasniva se na činjenici da su prvi koraci u proizvodnji načinjeni u prostoru koji čini široki luk što se pruža visoravnima (ne dolinama) od Levanta preko Male Azije do iračkog Kurdistana, južno od Kaspijskog jezera, a ovija se oko velikih pustinjskih prostranstava (Arapska, Sirijska, Iranska pustinja). Pravo poljodjelstvo počinje, dakle, neovisno u različitim dijelovima svijeta, u različita vremena, s uzgojem različitih biljaka (Plodni polumjesec - pšenica, ječam, mahunarke oko 8000. g. pne.; Azija - riža, proso oko 6000. g. pne.; Srednja Amerika - kukuruz, grah, krumpir u 7. tis. pne.)

  1. „Dragoslav Srejović - Balkan i Anadolija u srednje i mlađe kameno doba”. Elektronsko izdanje Zajednički poduhvat TIA Janus i Ars Libri – Beograd 2001. Pristupljeno 9. 2. 2019. 
  2. „Borivoj Čović: OD BUTMIRA DO ILIRA - Kultovi sa Mediterana”. Kulturno naslijeđe, Sarajevo, 1976. Pristupljeno 9. 2. 2016. 

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by razib.in