Operacija Bljesak

Operacija Bljesak
Segment Rat u Hrvatskoj
karta Operacije Bljesak
Datum 1.–3. 5. 1995. Lokacija zapadna Slavonija Ishod hrvatska pobjeda povratak 558 km2 teritorija Hrvatske pod upravu države
Sukobljene strane
Hrvatska	Republika Srpska Krajina
Komandanti i vođe
Janko Bobetko Zvonimir Červenko Luka Džanko Petar Stipetić	Milan Čeleketić Lazo Babić
Snage
7.200 vojnika	4.500 vojnika
Žrtve i gubici
42-46 poginulih vojnika 162 ranjenih vojnika	188–283 poginulih civila 9 poginule djece 1.200 ranjenih 2.100 vojnih zarobljenika
11.500–15.000 srpskih izbjeglica 3 ranjenih mirotovoraca UN-a

Operacija Bljesak bila je kratkotrajna ofenziva Hrvatske vojske (HV) protiv snaga samoproglašene Republike Srpske Krajine (RSK) od 1. do 3. 5. 1995. Ofenziva se odigrala tijekom završne faze rata u Hrvatskoj te je bila prva velika konfrontacija dvaju strana nakon primirja i ugovora o ekonomskoj suradnji između vlade Hrvatske i RSK-a 1994. Većina snaga RSK-a predala se 3. 5. kraj Pakraca, iako su se manje operacije odigravale i do dva tjedna nakon Bljeska.

Operacija Bljesak bila je strateška pobjeda za Hrvatsku koja je vratila pod upravu 558 km² teritorija kojeg je držala RSK oko grada Okučani. Grad, koji je ležao usred autoceste Zagreb–Beograd i željeznice, predstavljao je značajan problem prijevoza Hrvatske između Zagreba i istočnog dijela države. Područje je bilo pod upravom UNCRO-a, sektor zapad, u sklopu mirotvornog mandata Vijeća sigurnosti u Hrvatskoj. HV je brojao 7.200 vojnika, a snage SVK 4.500 boraca. Kao odgovor na operaciju, RSK je naredila raketiranje Zagreba, Siska i Karlovca.

Četrdeset dva do četrdest šest vojnika HV-a je poginulo u bitci, a 162 ranjeno. Žrtve RSK-a su predmet spora—hrvatske vlasti navode brojku od 188 poginulih srpskih vojnika i civila, te 1.000–1.200 ranjenih. Srbijanski pak izvori spominju 283 poginulih srpskih civila, u suprotnosti sa 83 zabilježenih smrti Hrvatskog helsinškog odbora. Usprkos tome što je ova akcija omogućila povratak hrvatskih izbjeglica koji su protjerani 1991., procjenjuje se da je od 14.000 Srba koji su živjeli u ovoj regiji, dvije trećine pobjeglo a neki i nakon prestanka operacije. Za mjesec dana, manje od 1.500 Srba je ostalo. Naknadno, Generalni sekretar Ujedinjenih naroda Yasushi Akashi je kritizirao Hrvatsku zbog "masovnih kršenja" ljudskih prava, ali njegova izjava je u suprotnosti sa izvještajem Human Rights Watcha i donekle izvještajem povjerenstva Ujedinjenih naroda za ljudska prava na čelu kojeg je tada bio Tadeusz Mazowiecki.