Perunika

Perunika
{{{slika_opis}}}
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Plantae
Divizija:	Magnoliophyta
Razred:	Liliopsida
Red:	Asparagales
Porodica:	Iridaceae
Rod:	Iris Linné

Perunika, odnosno iris, biljka je iz porodice jednosupnica koja pripada porodici Iridaceae, zajedno s rodovima gladiola (Gladiolus) i šafrana (Crocus) , trajne zeleni s podancima i gomoljima. Vrijeme cvatnje je od svibnja do srpnja.

Iz valjkastog, puzavog i trajnog podanka rastu uski, uspravni i sabljasti listovi. Cvjetna stabljika naraste i do 1,50 m visoko i obično ima dva do tri cvijeta na krajevima cvjetne stabljike. Cvjetovi se sastoje iz 6 u 2 reda poredanih cvjetnih listova od kojih je vanjski svinut a unutarnji uspravan. Cvjetni listovi su najčeščće plave boje, pri dnu sa žutim ili bjelkastim mrljama i prevučeni ljubičastim žilicama.

Godine 2000. proglašena je hrvatskim nacionalnim cvijetom na prijedlog Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Naziv potječe od imena grčke božice duge, glasnice bogova Iride (grč. - duga), a naš naziv perunika dolazi od imena vrhovnog staroslavenskog boga gromovnika Peruna i njegove žene, boginje Perunike. Kajkavski naziv za peruniku leluja ili ljeljuja, proizašao je iz drugog imena boginje Perunike - Ljelja. Ostali hrvatski narodni nazivi prate božanske poveznice - bogiša, cvit ili kaćun nebeski, ili se pak odnose na mačasti, odnosno sabljasti obilik listova - mačinac, mačak, sabljarka, sabljić ili špade (lat. spadix - mač) u Istri.

Perunika Iris x rotschildii je križanac ilirske (Iris illyrica) i šarene perunike (Iris variegata). Prvi je put spominje botaničar Arpad von Degen u svom velikom djelu "Flora Velebitica" 1936.g.

Božica Iris je kao glasnica bogova, dugom šarala s visina prenoseći poruku na Zemlju. Tamo gdje bi duga dotakla tlo, kao i munja boga gromovnika Peruna, izrastala je perunika, možda svaki put druge boje. Na Istoku u Japanu ona simbolizira pobjedu, a u doba Karla Velikog koristi se kao francuski kraljevski simbol.

U Botaničkom vrt Prirodnoslovno-Matematičkog fakulteta u Zagrebu perunike čine najveću zbirku trajnica, od oko 150 različitih vrsta i sorti. Zbog nedostatka prostora, na parteru i oko jezera posađeno je tek nekoliko desetaka različitih sorti ukrasnih perunika, većinom iz skupine tzv. bradatih perunika (Barbata Elatior).

U Vrtu se uzgajaju i hrvatske endemične i rijetke vrste toga roda, npr. osim hrvatske perunike (Iris croatica) uzgaja se blijeda perunika Iris pseudopallida i jadranska perunika Iris adriatica.

Strogo zaštićene biljke iz porodice Iridaceae u Hrvatskoj:

• Dalmatinski šafran (Crocus dalmaticus)
• Tomasijev šafran (Crocus thomasii)
• Močvarna gladiola (Gladiolus palustris)
• Jadranska perunika (Iris adriatica)
• Hrvatska perunika (Iris croatica)
• Ilirska perunika (Iris illyrica)
• Blijeda perunika (Iris pseudopallida)
• Sibirska perunika (Iris sibirica)
• Perunika (Iris x rotschildii)

Pojedine vrste perunika upotrebljavaju se i u farmaciji te pri izradi parfema. U ljekovite svrhe sabire se uglavnom podanak (Rhizoma Iridis), koji se iskapa u listopadu. Katkada se sabiru i listovi i to za uporabu u svježem stanju, jer se u suhom ne mogu upotrebljavati. Podanak sadrži eterično ulje, veće količine smole, tanine i glikozid iridin. U svojoj pradomovini, Americi, podanak perunike su od prastarih vremena koristili Indijanci kao najbolje sredstvo protiv vodene bolesti.

Florentinska perunika (Iris Florentina) naziva se i bijeli kmin, perunika mirisna, pitomi kmin, bela perunika. Podanak ove perunike naziva se korijen ljubice, a u osušenom stanju miriše na ljubicu. Upotrebljava se u proizvodnji parfema, dodaje se pastama i tekućinama za zube.