Rak dojke

Rak dojke
lat.	Carcinoma mammae
Mamogrami pokazuju normalnu dojku (levo) i rak dojke (desno).
Specijalnost	Onkologija
Simptomi	Kvrga u dojci, promena oblika dojke, udubljenje na koži, fluid izlazi iz bradavice, uvučena bradavica (promjena), crvena ljuskava mrlja na koži
Faktori rizika	Ženski pol, gojaznost, manjak fizičke aktivnosti, alkohol, zamenska hormonska terapija tokom menopauze, jonizujuće zračenje, prva menstruacija u ranom uzrastu, višestruke porođaje ili odsustvo porođaja, starost, pređašnji rak dojke, porodična istorija, Klinefelterov sindrom[1]
Dijagnostički metod	Biopsija
Lečenje	Operacija, radioterapija, hemoterapija, hormonalna terapija, ciljana terapija
Prognoza	Petogodišnja stopa preživljavanja ~85% (SAD, UK)
Frekvencija	2,1 miliona slučajeva 2015. godine[2]
Smrtnost	533.600 (2015)[3]
Klasifikacija i eksterni resursi
ICD-10	C50
ICD-9	174-175,V10.3
ICD-O	M8502/3
OMIM	114480
DiseasesDB	1598
MedlinePlus	000913
eMedicine	med/2808 med/3287 radio/115 plastic/521
MeSH	D001943
[uredi na Vikipodacima]

Rak dojke je najčešći zloćudni tumor u žena u svijetu i cjelini, koji nastaje kad normalne žljezdane stanice dojke promijene svoja svojstva te počnu nekontrolirano rasti, umnožavati se i uništavati okolno zdravo tkivo. Broj oboljelih žena raste s dobi i u Hrvatskoj je vodeći uzrok smrti zbog raka. Prema podatcima Registra za rak Hrvatske (Hrvatski zavod za javno zdravstvo), godišnje u Hrvatskoj od raka dojke obolijeva oko 2300 žena. Rak dojke je i najčešći uzrok smrti od raka žena u Hrvatskoj, godišnje umire preko 800 žena. Očekuje se daljnji trend porasta broja oboljelih u Hrvatskoj. Od raka dojke najčešće obolijevaju žene iznad 50. godine života, ali mogu i žene mlađe dobi. Zemlje koje su rano počele s organiziranim programima ranog otkrivanja (palpacija i mamografija) već imaju prisutan pad smrtnosti. U Hrvatskoj je 18. listopada 2006. počela provedba nacionalnog programa prevencije raka dojke, u kojem su sve žene u dobi 50 do 69 godina bile pozvane na preventivni mamografski pregled. Cilj programa je smanjiti smrtnost od raka dojke za najmanje 25%. Od raka dojke mogu oboljeti i muškarci, ali je rak dojke stotinu puta češći kod žena, nego u muškaraca.^[4]

Dojka se sastoji od žljezdanog i potpornog tkiva. Žljezdano tkivo čine mliječne žlijezde i mliječni kanali, a potporno čine masno i vezivno tkivo. Najveći broj karcinoma dojke javlja se u gornjem vanjskom kvadrantu i izdancima žljezdanog tkiva usmjerenim prema aksili (pazušnoj jami). Zloćudni tumori dojke najčešće su epitelnog porijekla. Mogu nastati iz epitela kanalića (90%) ili epitela režnjića (10%), a oba se dijele na one koji nisu probili bazalnu membranu (neinfiltrirajući in situ) i na one koji su se probili (infiltrirajući).

1. ↑ „Klinefelter Syndrome”. Eunice Kennedy Shriver National Institute of Child Health and Human Development. 24. 5. 2007. Arhivirano iz originala na datum 27. 11. 2012. 
2. ↑ GBD 2015 Disease and Injury Incidence and Prevalence, Collaborators. (8. 10. 2016). „Global, regional, and national incidence, prevalence, and years lived with disability for 310 diseases and injuries, 1990–2015: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2015.”. Lancet 388 (10053): 1545-1602. DOI:10.1016/S0140-6736(16)31678-6. PMC 5055577. PMID 27733282. 
3. ↑ GBD 2015 Mortality and Causes of Death, Collaborators. (8. 10. 2016). „Global, regional, and national life expectancy, all-cause mortality, and cause-specific mortality for 249 causes of death, 1980–2015: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2015.”. Lancet 388 (10053): 1459-1544. DOI:10.1016/s0140-6736(16)31012-1. PMC 5388903. PMID 27733281. 
4. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2007-11-06. Pristupljeno 2012-02-13.