Rat u Iraku

Invazija Iraka 2003.

Bombardovanje Bagdada] 3. 2003. uživo na svetskim TV-stanicama
Datum 20.3. 2003. – 31.12. 2011.
Lokacija Irak
Sukobljene strane

SAD + Ujedinjeno Kraljevstvo i Australija

Irak
Komandanti i vođe
General Tomi Frenks
Snage
145.000 vojnika između 250.000 i 350.000 vojnika
Žrtve i gubici
140 američkih i 33 britanska vojnika između 6.119 i 15.925 poginulih vojnika, između 186,201 – 209,422 poginulih civila (Iraq Body Count) i 4.5 miliona izbjeglica [1]

Rat u Iraku (od 2003. do 2010.), znan i kao Irački rat i Drugi zaljevski rat[1], je serija vojnih intervencija u svrhu okupacije Iraka od koalicije od 48 zemalja koju je predvodila SAD.

Glavni povod za rat bilo je navodno oružje za masovno uništenje u navodnom posjedu Iračkog diktatora Sadama Huseina koje američka vlada proglasila stvarnim i pretnjom sigurnosti SADa[2]. Drugi razlozi za rat, prema nekim službenicima SAD-a, bila je navodna suradnja Huseina i Al-Kaide[3], ali na kraju niti nijedan dokaz o ikakvoj suradnji između njih nije nikada pronađen kao što nije pronađeno niti to navodno oružje za masovno uništenje. Ostali razlozi bili su Iračka financijska potpora palestinskim bombašima samoubojicama[4], kršenje ljudskih prava[5], širenje demokracije[6] kao i bogate rezerve nafte, makar su službenici zanijekali tu zadnju opasku[7]. Predsjedavajući Ujedinjenih Naroda kao i britanski predsednik parlamenta koji je podnio ostavku odbivši podržati invaziju Iraka su je proglasili agresijom protivnom međunarodnom pravu [8][9].

Sama invazija je trajala od ožujka do svibnja 2003., u kojoj je Koalicija okupirala Irak i svrgnula Sadama Huseina, dok su se od druge faze vodile borbe protiv napada pobunjenika koji su se borili protiv okupacije, građanskog rata između Sunita i Šijita te Al-Kaida suradnika koji su infiltrirali Irak, a koja je trajala preko šest godina. Sam rat izazvao je brojne kontroverze, iako SAD tvrdi da je legitiman te da je jedan u nizu njegovog rata protiv terorizma. Američki predsjednik George W. Bush je pri kraju svojeg mandata priznao neke greške, ali je isto tako izjavio da nije zažalio što je pokrenuo rat zbog uvođenja demokracije i eliminiranja Huseinovog režima u toj državi. U 2008., Irak se nalazio na 5. mjestu na Indeksu propalih država svijeta[10], a 2009. na 6. mjestu.[11] Nakon odlaska Busha sa dužnosti predsjednika, njegov nasljednik Barack Obama je u kolovozu 2010. pokrenuo masovno povlačenje američkih vojnika iz Iraka koje završava 31.12.2011. kada su ti vojnici pre svega zamenjeni vojnim plaćenicima.

Broj mrtvih u sukobu je nepoznat, no procjene sežu od najmanje 150,000[12] do najviše 1 milijun.[13]

  1. „Rescue Operations in the Second Gulf War”. Arhivirano iz originala na datum 2008-03-10. Pristupljeno 2011-03-29. 
  2. President Bush Outlines Iraqi Threat
  3. „Saddam's al Qaeda Connection”. Arhivirano iz originala na datum 2014-12-23. Pristupljeno 2011-03-29. 
  4. „White House spells out case against Iraq”. Arhivirano iz originala na datum 2009-06-07. Pristupljeno 2011-03-29. 
  5. Deputy Secretary Wolfowitz Press Availability in Singapore
  6. President Discusses the Future of Iraq
  7. „Gates denies Iraq war about oil”. Arhivirano iz originala na datum 2007-12-21. Pristupljeno 2011-03-29. 
  8. Robin Cook
  9. What a tragedy that we couldn't stop the war in Iraq despite marching in our thousands
  10. Foreign Policy:The Failed States Index 2008
  11. The Fund for Peace - Failed Index States 2009 Arhivirano 2010-10-28 na Wayback Machine-u; preuzeto 22. siječnja 2010.
  12. „Iraq War Logs: What the numbers reveal”. Iraq Body Count. Listopad 2010. Pristupljeno 21. 11. 2010. 
  13. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; nije zadan tekst za reference po imenu ORB

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by razib.in