Back Romeinse mitologie Afrikaans Mitolochía romana AN أساطير رومانية Arabic اساطير رومانيه ARZ ৰোমান শ্ৰুতিকথা Assamese Mitoloxía romana AST Roma mifologiyası Azerbaijani Рымская міфалогія Byelorussian Римска митология Bulgarian রোমান পুরাণ Bengali/Bangla
Rimska mitologija naziv je za skupinu tradicionalnih priča o osnutku grada Rima i njegovih najstarijih religijskih ustanova, kako su te priče prikazane u rimskoj književnosti i likovnoj umjetnosti. Rimljani su uglavnom vjerovali da njihova predanja govore o povijesnim činjecama, čak i kad su bila ispunjena čudesnim i natprirodnim elementima. Te se priče vrlo često tiču politike, patriotizma, moralnih osjećanja, odnosno, općenito govoreći, povezanosti osobnog integriteta pojedinca s njegovom odgovornošću prema zajednici i rimskoj državi, pa jednu od važnijih tema čini heroizam. Kad rimska predanja govore o osnutku kakvih religijskih običaja, uglavnom se više bave ritualom, proricanjem i vjerskim ustanovama nego teologijom ili kozmogonijom.[1]
Proučavanje rimske religije i mitologije otežavaju, prvo, vrlo rani prodor grčke religije na Apeninski poluotok, do kojeg je došlo još u vrijeme protohistorije Rima, a potom i kasnije ugledanje rimskih pjesnika u grčke književne obrasce. Na području teologije Rimljani su dosta rano vlastita božanstva poistovjetili s grčkim bogovima (taj je proces poznat kao interpretatio Graeca), a priče o grčkim božanstvima reinterpretirali su nadjenuvši im rimska imena.[1] Najstariji rimski mitovi i legende povezani su i s etruščanskom mitologijom, no te su veze daleko slabije posvjedočene.
Premda u rimskoj mitologiji nema opsežnih pripovijesti o božanskim bićima, kakvima obiluje grčka književnost,[2] prikaz Romula i Rema kako sisaju vučicu znamenita je kao gotovo bilo koja predstava iz grčke mitologije, s iznimkom trojanskog konja.[3] Budući da je u srednjem vijeku i za vrijeme renesanse rimska književnost na zapadu bila daleko bolje poznata od grčke, interpretacija grčkih mitova koja se mogla naći kod rimskih autora često je imala veći utjecaj od grčkih izvora na književne i likovne prikaze motiva iz antičke mitologije. Osobito su veliki prestiž stekle i bile uzdignute gotovo na razinu kanona one varijante grčkog mita koje je prikazao Ovidije u svojim Pretvorbama tijekom Augustove vladavine.[4]
- ↑ 1,0 1,1 North 2000, str. 4‒5
- ↑ North 2000, str. 4
- ↑ Wiseman 1995, str. XIII
- ↑ Bremmer 2003, s.v. Mythology