Rimska vojska

Ovaj članak je dio serije: Oružane snage Drevnog Rima 800. pne. – 476. n.e.

Strukturna historija

Rimska vojska (Tipovi jedinica i činovi, legije, pomoćne snage, Generali, Limitanei, Comitatenses)

Rimska mornarica (Flote, Admirali)

Historija pohoda

Popis ratova i bitaka

Odlikovanja i kazne

Tehnološka historija

Vojno inženjerstvo (castra, Opsadne sprave, Lukovi, Ceste/putevi)

Osobna oprema

Politička historija

Strategija i taktika

Pješadijske taktike

Granice i fortifikacije (limes, Hadrijanov zid)

Rimska vojska je naziv za vojne formacije Rimskog Kraljevstva, Rimske Republike i kasnijeg Rimskog Carstva kao dijela rimskih oružanih snaga. Za rimsku pješadiju i njenu historiju v. Rimska legija; za popis pojedinačnih legija, datume i njihov smještaj, v. Popis rimskih legija. Za pomoćne snage Rimskog Carstva sastavljene od ne-građana v. Rimske pomoćne snage. Za rimske mornaričke snage v. Rimska monranica.

Veličina vojske u kasnom Rimskom Carstvu je bila oko 128.000 - 179.200 ljudi. Bila je vrlo dobro organizirana po hijerarhijskom principu. Većina rimskih vojnika u Carstvu su bili legionari. Osim njih su postojali i pomoćni vojnici iz auxilia, odnosno ne-građani uglavnom regrutirani iz provincija. Oni su bili plaćani manje od legionara, a na kraju službe su dobijali rimsko državljanstvo.

Među rimskim vojnicima najmanja jedinica se nazivala "contubernium". To je bila grupa od 8 vojnika (prvotno 10), koja je dijelila šator i kotao. Bilo jke 10 contubernia u "centuriji". Centurija je bila sljedeća jedinica po veličini. Ona se prvotno sastojala od 100 ljudi u ranoj Rimskoj Republici, ali je kasnije smanjena na 80 ljudi u Rimskom Carstvu. Nakon toga je sljedeća jedinica bila "manipula", a od njih se formirala još veća jedinica zvana "kohorte". Kohorte su se obično sastojale od 6 centurija (480 ljudi). Tzv. prva kohorta ("prima cohors") je imala poseban sastav u legiji; bila je veća od ostalih kohorti i sadržavala oko 5 centurija dvostruke veličine (800 ljudi). Najveća jedinica rimske vojske je bila legija. Sastojala se od deset kohorti uključujući prvu kohortu. Legija se u punom sastavu sastojala od 6.000 ljudi, iako je obično imala manje ljudi zbog gubitaka u borbi. Sve ove brojke su, dakako, ovisile o datumu (reforme Scipiona Afrikanca, reforme Gaja Marijja).

Mirnodopska snaga republikanske vojske je iznosila četiri legije, ali se ta brojka povećavala za vrijeme rata. Najveći broj legija bio je 70 nakon građanskog rata između Oktavijana i Marka Antonija, kada su se dvije rimske vojske udružile nakon Antonijevog poraza. Broj se ubrzo nakon toga smanjio na 28 legija, jer ekonomski iscrpljeno carstvo nije moglo održavati veći broj. Nakon katastrofe Varovih legija je preostalo samo 25 legija.