William Hogarth

William Hogarth
Rokoko
Autoportret iz 1745., Tate galerija, London.
Biografske informacije
Rođenje	10. studenog 1697. London, Engleska
Smrt	25. listopada 1764. London
Opus
Polje	crtež - slikarstvo - grafika
Praksa	London
Znamenita djela
Brak po modi Život razvratnika Vrijeme dimi sliku
Influencija
Od Antoine Watteau, i dr.
Na Jean-Baptiste Siméon Chardin, Thomas Gainsborough, itd.

William Hogarth (London, 10. studenog 1697. - London, 25. listopada 1764.) je bio engleski slikar, grafičar i teoretičar umjetnosti. Kao izrazit individualist, začetnik je novijeg engleskog slikarstva koje je samo u tehnici bilo slično rokokou, a zapravo je bliže romantizmu i realizmu. Prvi je kodificirao autorsko pravo umjetnika.

William Hogarth je bio u duhu realist sa izrazitim smislom za kritički humor, što je dokazao svojim uljenim slikama i ciklusima grafika. On je bio iznimnovješt ilustrator i bakrorezac, što je, uz njegovo bogato životno iskkustvo, utjecalo na odabir i način obrade tema koje se u njegovim djelima odlikuju stanovitom kazališnom kvalitetom. Zapravo, on je nadahnuće za svoje realistične i nerijetko satirične prikaze londonskog života u prvoj polovici 18. stoljeća nalazio u kazališnim zapletima onoga vremena. Prve slike s anegdotskom tematikom stvara početkom 30-ih godina 18. st. Istovremeno je radio i slike i grafičke serije na istu temu. Tako su za njegovu prvu anegdotnu sliku Život bludnice (Harlotin napredak) preostale samo bakrorezne kopije. Uslijedila je serija Život razvratnika (Rakeov napredak) (1733.-1735.) u kojoj se Hogart modernom temom služio kao sredstvom kojim će privući pozornost na ono što je sam držao padom društvenih vrijednosti koji se često povezivao s prostitucijom i alkoholizmom. Prikazivao je običaje, moral, političke makinacije i hipokriziju ondašnjeg engleskog društva. U znamenitom narativnom nizu Brak po modi (1743.-1745.) služi se pretjeranim, podrugljivim pripovijedanjem, okrećući se u svojem prodornom promatranju prema aristokraciji. Slike su rađene slobodno i energično, a obogaćuje ih i dinamična, živahna paleta boja.

Godine 1757. postao je dvorskim slikarom, a 1764. pokopan je na groblju u Chiswicku u Londonu.

• 
  Rana grafika Williama Hogartha naslovljena: Pravedan pogled na englesko kazalište (1724.)
• 
  Prosjačka opera VI., 1731., galerija Tate, London.
• 
  Život razvratnika (Rakeov napredak), ploča br. 8 - ludnica. (1735.)
• 
  Hogarth slika muzu komedije, autoportret (1757./58.)