William McKinley

William McKinley

Služba:	Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država
Mandat:	1897.-1901.
Prethodnik:	Grover Cleveland
Nasljednik:	Theodore Roosevelt
Datum rođenja:	29.1. 1843.
Mjesto Rođenja:	Niles, Ohio, SAD
Datum smrti:	14.9. 1901.
Mjesto smrti:	Buffalo, New York, SAD
Nacionalnost:	Amerikanac
Supruga:	Ida Saxton McKinley
Stranka:	Republikanska stranka

William McKinley (29.1. 1843. – 14.9. 1901.) bio je američki političar, najpoznatiji po tome što je služio kao 25. predsjednik SAD.

McKinley je rođen u državi Ohio, u porodici škotsko-irskog porijekla. Njegovo obrazovanje je prekinulo izbijanje američkog građanskog rata. Mladi McKinley se javio kao dobrovoljac u vojsku Unije te sudjelovao u cijelom nizu bitaka. Jedan od njegovih pretpostavljenih bio je general i budući predsjednik Rutherford B. Hayes. McKinley se istakao svojom hrabrošću te je unaprijeđen u narednika. U krvavoj bitci kod Antietama je pod neprijateljskom vatrom dostavljao municiju, zbog čega je imenovan poručnikom. U jesen 1865., nakon završetka rata, McKinley je iz vojske izašao s činom majora.

Nakon rata McKinley je otišao u državu New York studirati pravo, a nakon diplome je 1867. godine primljen u advokatsku komoru Ohia. Od 1869. do 1871. je služio kao javni tužilac u okrugu Stark. Godine 1877. je kao kandidat Republikanske stranke izabran u Zastupnički dom američkog Kongresa. Tamo će, uz pauzu od jednog mandata, ostati do 1891. godine.

Kao zakonodavac, McKinley je bio zagovornik protekcionizma i visokih zaštitnih carina, a jedna od njih je nazvana i McKinleyevom carinom. Ta carina je znatno povećala cijene u SAD i kasnije koštala republikanskog predsjednika Benjamina Harrisona njegovog položaja na izborima 1892. godine. Ali, sam McKinley je ostao popularan u rodnom Ohiu te je izabran za guvernera te države 1891. i 1893. godine.

Godine 1896. je tadašnji predsjednik Grover Cleveland zbog ekonomske krize i inzistiranja na zlatnom standardu na konvenciji odbačen od vlastite Demokratske stranke, te je za predsjendičkog kandidata izabran William Jennings Bryan - karizmatični populist koji se zalagao za srebrni standard. Republikanci su mu kao protukandidata istakli McKinleya, popularnog guvernera koji se zalagao za očuvanje zlatnog standarda.

Zbog toga je McKinley uživao podršku bogatih industrijalaca i bankara, ali je ključna bila odluka da svog prijatelja i suradnika Marka Hannu imenuje šefom svog izbornog štaba. Hanna je vodio ono što se danas smatra prvom modernom izbornom kampanjom u američkoj historiji, pri čemu je prikupio za to vrijeme nezamislivi budžet od 3,5 miliona US$. Zahvaljujući oporavku ekonomije, američki glasači - pogotovo oni iz srednje klase - su izgubili interes za srebrni dolar te prigrlili McKinleya umjesto Bryana.

McKinleyev prvi mandat je bio obilježen nastojanjem da se radikalno raskine s izolacionizmom, koji je dotada dominirao američkom vanjskom politikom. Povod za to je bilo rapidno širenje evropskih sila po Africi i Aziji, kao i sve veći strah da će one ugroziti američke ekonomske interese i nacionalnu sigurnost. Zato je McKinley otvoreno zagovarao imperijalizam i u skladu s tim vodio vanjsku politiku. Za njegovog mandata su anektirani dotada nezavisni Havaji, a od Španije su nakon kratkog pobjednosnog rata prigrabljeni Filipini, Portoriko i Guam, dok je Kuba postala de facto američki protektorat.

McKinley je sa svojim zagovaranjem imperijalizma izazvao žestoku opoziciju u SAD, gdje su mnogi grabljenje kolonija držali nespojivim s američkim demokratskim tradicijama. Te su se kritike intenzivirale nakon što se bilo ispostavilo da je rutinska okupacija Filipina izazvala krvavi rat s domorodačkim stanovništvom.

Te probleme je Bryan pokušao iskoristiti kada je godine 1900. ponovno nominiran kao demokratski kandidat za predsjednika. McKinley je također glatko nominiran, a na svojoj strani je kao potpredsjedničkog kandidata imao njujorškog guvernera Theodorea Roosevelta, heroja pohoda na Kubu. Nacionalni ponos zbog pobjede nad Španijom, kao i još bolja ekonomska situacija nakon četiri godine je McKinleyu donijela još jednu uvjerljivu izbornu pobjedu.

U jesen 1901. godine u gradu Buffalo se održavala velika Pan-američka izložba. McKinley ju je došao posjetiti, ali je tu priliku iskoristio anarhist Leon Czolgosz i 6.9. 1901 . na predsjednika ispalio dva hica iz revolvera. Ranjeni McKinley je automobilom odmah odvezen u bolnicu, postavši prvi predsjednik SAD koji je koristio to novo prijevozno sredstvo. McKinley je nakon osam dana umro od zadobivenih rana, dijelom i zbog toga što nitko nije mogao pronaći metak u njegovom tijelu. Ironijom sudbine, na Pan-američkoj izložbi je u SAD prvi put demonstriran rendgenski uređaj, ali ga se nitko nije sjetio iskoristiti kako bi predsjedniku spasio život.

Nakon McKinleyeve smrti dužnost je preuzeo Theodore Roosevelt, koji će u mnogo čemu nastaviti McKinleyevu politiku.

Po njemu je nazvan najviši vrh Sjeverne Amerike, McKinley na Aljasci.

[[}o:William McKinley]]

William McKinley na Wikimedijinoj ostavi