Gama-aminobuterna kiselina

Gama-aminobuterna kiselina
Simplified structural formula
Ball-and-stick model
Nazivi
IUPAC naziv
4-aminobutanoic acid
Identifikacija
3D model (Jmol)
ChemSpider
ECHA InfoCard 100.000.235
MeSH gamma-Aminobutyric+Acid
UNII
  • C(CC(=O)O)CN
Svojstva
C4H9NO2
Tačka topljenja 2.037 °C (3.699 °F; 2.310 K)
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje materijala (na 25 °C [77 °F], 100 kPa).
ДаY verifikuj (šta je ДаYНеН ?)
Reference infokutije

γ-Aminobuterna kiselina (GABA) je glavni inhibitorni neurotransmiter u centralnom nervnom sistemu sisara. Ona učestvuje u regulaciji pobudljivosti neurona. Kod insekata GABA dejstvuje samo na pobuđujuće nervne receptore. Kod ljudi, GABA je između ostalog direktno odgovorna za regulaciju tonus mišića.[3] Mada je ovo jedinjenje aminokiselina, GABA ne ulazi u sastav proteina.

Kod ljudi obolelih od spastičke paralize GABA apsorpcija postaje otežana, što dovodi do hipertonije mišića. Baklofen, je lek koji dejstvuje kao zamena za GABA-u. On može da se veže za oštećene nerve, tako da se ponekad koristi za lečenje spastičnosti uzrokovane nedovoljnom GABA apsorpcijom.

  1. ^ Li Q, Cheng T, Wang Y, Bryant SH (2010). „PubChem as a public resource for drug discovery.”. Drug Discov Today. 15 (23-24): 1052—7. PMID 20970519. doi:10.1016/j.drudis.2010.10.003.  уреди
  2. ^ Evan E. Bolton; Yanli Wang; Paul A. Thiessen; Stephen H. Bryant (2008). „Chapter 12 PubChem: Integrated Platform of Small Molecules and Biological Activities”. Annual Reports in Computational Chemistry. 4: 217—241. doi:10.1016/S1574-1400(08)00012-1. 
  3. ^ Watanabe M, Maemura K, Kanbara K, Tamayama T, Hayasaki H (2002). „GABA and GABA receptors in the central nervous system and other organs”. Int. Rev. Cytol. 213: 1—47. PMID 11837891. doi:10.1016/S0074-7696(02)13011-7. 

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Tubidy