Back Glifosaat Afrikaans غليفوسات Arabic Glifosatu AST قلیفسات AZB Глифозат Bulgarian Glifosat Catalan Glyfosát Czech Glyfosat Danish Glyphosat German Γλυφοσάτη Greek

Glifosat

Glifosat
Općenito
Hemijski spojGlifosat
Druga imenaN-(fosfonometil)glicin, [(fosfonometil)amino] sirćetna kiselina
Molekularna formulaC3H8NO5P
CAS registarski broj1071-83-6
SMILESO=C(O)CNCP(=O)(O)O
InChI1S/C3H8NO5P/c5-3(6)1-4-2-10(7,8)9/h4H,1-2H2,(H,5,6)(H2,7,8,9)
Kratki opisbijeli kristalni prah
Osobine1
Molarna masa169,073 g/mol
Agregatno stanječvrsto
Gustoća1,705 g/cm3 (na 20 °C)[1]
Tačka topljenja184,5 °C
Tačka ključanja230 °C (raspada se)[1]
Rastvorljivostu vodi 1,01 g/100 mL (na 20 °C)[1]
1 Gdje god je moguće korištene su SI jedinice. Ako nije drugačije naznačeno, dati podaci vrijede pri standardnim uslovima.

Glifosat (po IUPAC-u: N-(fosfonometil)glicin) jest sistemski herbicid širokog spektra, koji se koristi za uništavanje korova, prevashodno jednogodišnjih širokolisnih trava i korova, koje raste uporedo sa komercijalnim i uzgajanim biljnim kulturama širom svijeta. Herbicid je otkrio američki hemičar John E. Franz 1970. godine, uposlenik koncerna Monsanto.[2] Ova kompanija je iste godine stavila glifosat na tržište pod nazivom Roundup. Posljednji komercijalno važniji patent Monsanta u SAD istekao je 2000. godine.

Glifosat su ubrzo počeli koristiti farmeri u mnogim zemljama, tim prije što je Monsanto ponudio i sjeme otporno na glifosat, što je uzgajivačima omogućilo uništavanje korova bez uticaja na usjeve. Prema podacima iz 2007. glifosat je bio najčešće korišteni herbicid u oblasti poljoprivrede u SAD (između 820 i 840 hiljada tona godišnje), te drugi najčešći korišteni herbicid (odmah iza 2,4-D) u oblasti industrije, održavanja vrtova, trgovini i državnim preduzećima.[3] Do početka 1970ih, načini upotrebe i količina herbicida na bazi glifostata povećala se stotinu puta. Zbog pojave i širenja korova otpornih na glifosate, moguće je očekivati daljni rast proizvodnje i upotrebe ovog herbicida.[4]:1

Glifosat se apsorbira kroz lišće biljke, te vrlo malo kroz njeno korjenje,[5][6][7] a zatim se prenosi na mjesta gdje biljka raste. Djeluje kao herbicid jer inhibira enzim koji učestvuje u sintezu aromatskih aminokiselina tirozina, triptofana i fenilalanina. Zbog takvog načina djelovanja utječe samo na biljke koje aktivno rastu, tako da njegovo korištenje prije početka rasta korova nije uspješno. Sve veći broj usjeva je genetski modificirano tako da su otporni na glifosat (npr. Roundup Ready soj, koji omogućava farmeru da korov suzbije glifosatom čak i kada su usjevi već iznikli). Razvoj otpornosti na glifosat među mnogim korovskim vrstama postaje sve ozbiljniji problem. Nadležna i kontrolna tijela u mnogim državama su odobrila upotrebu glifosata i preparata na bazi njega, kao što je Roundup, ali i dalje postoji zabrinutost oko uticaja glifosata na životnu sredinu i moguće posljedice na zdravlje ljudi.[4][8]

Brojna zakonodavstva i naučne procjene odredile su relativnu otrovnost glifosata kao herbicida. Njemački savezni institut za procjenu rizika (Bundesinstitut für Risikobewewertung) objavio je 2013. godine toksikološku studiju u kojoj se navodi da su dostupni podaci kontradiktorni i daleko od uvjerljivog u pogledu korelacije između izloženosti proizvodima na bazi glifosata i rizicima za različite vrste raka, kao što je naprimjer ne-Hodgkinov limfom (NHL).[9] Meta-analiza objavljena 2014. godine pokazala je povećan rizik od ne-Hodgkinovog limfoma za radnike izložene preparatima glifosata.[10] U martu 2015. Međunarodna agencija za istraživanje raka Svjetske zdravstvene organizacije na osnovu epidemioloških studija, eksperimenata na životinjama i eksperimenata in vitro, uvrstila je glifosat među "supstance koje su vjerovatno kancerogene za ljude" (kategorija 2A).[8][11][12] U novembru 2015. Evropska agencija za bezbjednost hrane objavila je ažurirani izvještaj o glifosatu u kojem navodi da "glifosat vjerovatno nije genotoksičan (nije štetan za DNK) ali je moguće da je kancerogen, pa stoga opasan za ljude". Osim toga, konačni zaključak izvještaja je da "postoje preparati na bazi glifosata koji mogu biti kancerogeni, ali da studije "koje se bave isključivo aktivnom supstancom glifosat ne ukazuju na ovo djelovanje".[13][14] U maju 2016. na zajedničkom sastanku FAO i SZO na temu o ostacima pesticida, kazano je da "izloženost ljudi glifosatu preko ishrane vjerovatno ne predstavlja rizik od nastanka raka", čak i pri dozama iznad 2000 mg/kg tjelesne mase oralno.[15] Sistematski pregled članka kojeg je finansirao Monsanto, objavljen u septembru 2016, nije pronašao dokaze za uzročnu vezu između izloženosti glifosatu i rizika od nastanka ne-Hodgkinovog limfoma ili multipli mijeloma.[16]

  1. ^ a b c Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom GESTIS
  2. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom pat
  3. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom EPAusage
  4. ^ a b Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom biomedcentral_2016
  5. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Sprankle
  6. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom NPIC Data Sheet
  7. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom moneuro
  8. ^ a b Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom NatureonWHO2015
  9. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom BFR2014
  10. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Schinasi
  11. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom IARC20March2015
  12. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Lancet20March2015
  13. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom reori
  14. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom upadate
  15. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom WHOandUN2016
  16. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom gra
From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Tubidy