Seneka

Za ostala značenja, vidi Seneka (razvrstavanje).
Lucije Anej Seneka
Antička filozofija
Antičko poprsje Seneke, dio dvostruke herme Sokrata i Seneke
Biografske informacije
RođenjeLucius Annaeus Seneca
oko 4. g. pne.
Córdoba, Hispania Baetica
SmrtAD 65. (dob: 68–69)
Rim
PočivališteRim
PseudonimSeneka Mlađi, Seneka Filozof
DržavljanstvoRimljanin
SupružnikPompeja Paulina
RodbinaSeneka Stariji (otac), Galion (brat), Lukan (nećak)
Filozofija
Škola/TradicijaStoicizam
Glavni interesiEtika
JezikLatinski
Znamenite ideje
Glavna djela
Inspiracija

Lucije Anej Seneka (lat. Lucius Annaeus Seneca; Córdoba, oko 4. pne.Rim, 65), poznat kao Seneka Mlađi ili Seneka Filozof, bio je rimski filozof i književnik, glavni predstavnik modernog, "novog stila", koji se u rimskoj književnosti razvio u vrijeme Neronove vladavine.

Seneka je rođen u Cordobi u Hispaniji, a odrastao je u Rimu, gdje je stekao obrazovanje iz retorike i filozofije. Otac mu je bio Seneka Stariji, stariji brat Lucije Junije Galion Anejan, a nećak pjesnik Lukan. Godine 41. n.e., pod carem Klaudijem, protjeran je na otok Korziku,[1] ali mu je dopušteno da se vrati 49. godine i postane odgajatelj mladog Nerona. Kad je Neron postao car 54. godine, Seneka je postao njegov savjetnik i, zajedno s pretorijanskim prefektom Sekstom Afranijem Burom, osigurao je Rimu odgovornu i umerenu upravu tijekom prvih pet godina Neronove vladavine. Utjecaj Seneke na Nerona s vremenom je opadao i 65. godine Seneka je bio prisiljen oduzeti si život zbog navodnog sudioništva u Pizonovoj zavjeri, u okviru koje se pripremao atentat na Nerona, premda je Seneka u toj stvari vjerojatno bio nevin.[2] Njegovo stoičko i mirno držanje dok sebi oduzima život postalo je predmetom brojnih slika.

Kao književnik, Seneka je poznat po svojim filozofskim djelima i po dramama, koje su sve tragedije. Njegova prozna djela uključuju desetak eseja i 124 pisma koja se bave moralnim pitanjima. Ti spisi čine jedno od najvažnijih izvora primarne građe za antički stoicizam. Kao tragičar, najpoznatiji je po komadima kao što su Medeja, Tijest i Fedra. Senekin je utjecaj na kasnije generacije bio neizmjeran: tijekom renesanse smatrao se "mudracem kojem su se divili i štovali ga kao svojevrsno proročište za moralna pitanja, čak i za kršćanski odgoj, majstorom književnog stila i uzorom [dramske umjetnosti]".[3]

  1. Fitch, John (2008). Seneca. New York: Oxford University Press. str. 32. ISBN 978-0-19-928208-1. 
  2. Bunson, Matthew (1991). A Dictionary of the Roman Empire. Oxford University Press. str. 382. 
  3. Watling, E. F. (1966). „Introduction”. Four Tragedies and Octavia. Penguin Books. str. 9. 

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Tubidy